Listovi maslačka bogati su karotinoidima, vitaminima A, B1, B2 i C, stearinima, inulinima, kaučukom, holinom, organskim kiselinama, solima kalcijuma i kalijuma, smolama.
maslacak
O maslačku (Taraxacum officinale) kao ljekovitoj biljci i eliksiru zna se od najstarijih vremena. Drevni narodi su ga koristili u liječenju najrazličitijih bolesti, ali i za jačanje i oporavak cijelog organizma. Naši domaći vidari tvrde da svježe iscijeđen sok od mladog maslačka, najbolje u sokovniku, može da popravi narušeno zdravlje, čak i u situacijama kada je svaka nada napuštena, pišu “Novosti“…
U zvaničnoj medicini i farmaceutskoj industriji, korijen maslačka se koristi kao sirovina za spravljanje lijekova. Istraživanja i fitohemijske studije pokazale su da korijen sadrži mnoge korisne sastojke, među kojima i gorki glikozid taraksicin, polisaharide, insulin, saharozu, bjelančevine…
Listovi maslačka bogati su karotinoidima, vitaminima A, B1, B2 i C, stearinima, inulinima, kaučukom, holinom, organskim kiselinama, solima kalcijuma i kalijuma, smolama. Gvožđa imaju više nego spanać, zbog čega u proljeće mogu da se spremaju i kao varivo.
Korijen i list glavne su riznice ljekovitih sastojaka maslačka.
Zato je vrlo važno da se korijen sakuplja u proljeće, kada je najsočniji, a list uvijek prije cvjetanja. Za lijek je dobar samo maslačak iz čistog okruženja.
U gradskim sredinama maslačak filtrira vazduh i apsorbuje opasne materije, pa kao takav više može da šteti nego da koristi našem zdravlju. Inače, maslačak voli vlažne livade i na njima najbolje uspjeva.
Ime maslačak znači “divlja salata”, zato što se njegov list oduvijek cijenio kao zdrav i okrepljujući. Kao salata je popularan i danas, ali nažalost ne i kod nas. A pravi ljubitelji hrane tvrde da ukiseljeni i marinirani cvjetni pupoljci maslačka mogu biti izuzetni u raznim sosovima i prelivima. Osim što poboljšavaju ukus hrani, djeluju i blagotvorno na organizam.
Poznato je da se u Hercegovini slabunjavim osobama, posebno preporučuje salata od svježeg, sasvim mladog lišća i korena maslačka, isječenog na tanke listiće, u koje je dodat limun i ulje. Ovakva salata ili čist sok djeluju izvanredno na krvotok i popravljanje krvne slike, kao i na čišćenje organizma od nataloženih toksina.
Gorki sastojci iz maslačka podstiču apetit i poboljšavaju funkcionisanje crijevnog trakta. A kao i sve gorke biljke stimulišu izlučivanje žuči, po principu liječenja sličnog sličnim. Međutim, lijekovi na bazi maslačka ne smijju da se uzimaju duže od mjesec i po, jer prekomjerne doze mogu da opterete organe za varenje i izazovu neželjena dejstva. U preporučenim količinama, maslačak je jedan od jačih prirodnih lijekova.
U savremenoj medicini maslačak ima veliki značaj kao sredstvo za liječenje čireva, gihta, reumatizma, kožnih osipa i gojaznosti. U Bugarskoj se koristi i kao sredstvo za liječenje ateroskleroze, dok je u Njemačkoj i Poljskoj omiljeno sredstvo protiv kamena u bubregu i eliksir za oporavljanje poslije preležanih teških infektivnih oboljenja.
Čajevi od maslačka
Maslačkov čaj treba da piju dijabetičari, a preporučuje se i da svaki dan sažvaću pet do deset šupljih stabljika. Ovaj čaj pomaže i u terapiji malokrvnosti, reume, neredovnih menstruacija i kamena u žuči. Dobar je i za pročišćavanje organizma, pomaže kod degenerativnih promjena hrskavice, a podstiče i znojenje. Preporučuju ga i u borbi protiv debljine i celulita.
Čaj od suvog usitnjenog korijena najčešće se priprema. Jedna kašika korena stavi se u dva decilitra vode i kuha na laganoj vatri nekoliko minuta. Zatim se poslije 15 minuta procijedi i pije tokom dana nezaslađen, ili zaslađen pravim domaćim medom.
Čaj od listova takođe je veoma zdrav. Da bi se pripremio potrebna je šaka finih listova, prethodno opranih i sitno iseckanih. Za čaj se uzimaju dvije kašičice ovako spremljenih listova i preliju sa četvrt litra vrele vode. Ostavi se pokriven da odstoji petnaest minuta, a kada čaj postane mlak, nezaslađen se pije u malim gutljajima.
Da bi se postigao pravi efekat po šolja čaja treba da se pije ujutru, u podne i kasno popodne. Čaj uvijek treba da se pripremi svjež. Ukoliko se nema vremena za pripremu čaja, ubrani listovi mogu da se operu i sitno isjeku, a zatim pospu na parče hljeba namazanog maslacom i pojedu.
Maslačkov sirup
Tri do četiri pune šake svježih cvjetova maslačka preliti sa dvije litre provrele vode i prokuhati. Zatim procijediti i dok je još topla tečnost dodati 1,5 kilogram šećera ili odgovarajućeg zaslađivača, kao i sok od limuna. Sve to ukuhati na laganoj vatri, stalno miješajući dok se ne dobije gustina.
Dobijeni sirup, koji se gotovo i ne razlikuje od meda, sipa se u staklene tegle. Ovaj sirup jača i pročišćava organizam, reguliše varenje, jača apetit. Uzima se po jedna kašika prije svakog obroka, a teglu uvijek treba dobro zatvoriti.
Djelotvorni sok
Za liječenje stomačnih tegoba i hemoroida narodni ljekari preporučuju sok od maslačka. Ovaj napitak priprema se tako što se samelju listovi i korijen tek ubrane biljke, a onda se iz samljevene mješavine iscijedi sok. U čašu mljeka sipaju se dvije kašičice soka, zasladi se medom i pije dvadeset dana, ujutru na prazan želudac.
Salata od maslačka
Za salatu treba nabrati dvije šake finih listova maslačka, oprati u mlakoj vodi i ostaviti da se osuše na kuhinjskom papirnatom ubrusu. Za marinadu pomiješa se četiri do pet kašika maslinovog ulja sa dvije kašike jabukovog sirćeta ili dvije kašike limunovog soka. Sve se zatim posoli, pobiberi i doda malo meda. Zatim se ulupa sa žicom za mućenje i prije serviranja pomiješa.
Izvor: novosti
Nema komentara:
Objavi komentar